Dragi moji učenici, nadam se da ste i vi i vaši bližnji dobro.
Vidjeli ste i čuli u medijima da je naš glavni grad Zagreb ranjen potresom. Stoga ćemo ovaj tjedan nastave posvetiti našem Zagrebu.
Kratka povijest grada Zagreba
(Tekst je podijeljen na 7 cjelina. Pitanja se nalaze na kraju svake cjeline)
I.STARI ZAGREB
1.Smještaj
Stari
je Zagreb bio ondje gdje je danas Gornji grad i Kaptol, smjestio se sjeverno od
današnjeg Trga bana Jelačića i Ilice.
Smjestio
se na dva brežuljka GRADECU (Griču) i KAPTOLU, a dijelio ih je potok Medveščak.
Na
Kaptolu su živjeli svećenici i plemstvo, a na Gradecu građani.
2.Prvo
spominjanje
Posljednji
hrvatski kralj Petar Svačić poginuo je u borbi protiv Mađara koji su već prije
zauzeli sjeverni dio Hrvatske.
Tako
je započelo višestoljetno ropstvo i borba Hrvata s tuđincima. Kad je krajem 11.
stoljeća ugarski i hrvatski kralj Ladislav prolazio ovim krajevima uz postojeće
hrvatsko naselje Lašku Ves osnovao je biskupiju.
Bilo
je to 1094. godine.
Ime
Zagreb spominje se prvi put u jednoj ispravi 1134.godine.
3.Legenda
o imenu Zagreb (ima ih mnogo)
a) U vrijeme suše
ovim krajem je prolazio ban s vojskom. Djevojci koja je stajala pokraj izvora
uzviknuo je:“Mandušo, zagrabi!“ Zato je
izvor nazvan Manduševac, a mjesto Zagreb.
b) Ime Zagreb
izvodi se iz glagola ZAGREBSTI – što
znači uklopiti se.
4.Izgled
Grič
i Kaptol bili su opasani zidinama i kulama koje su se djelomično sačuvale i do
danas.
Grič
ili Gradec imao je 4 ulaza u grad :
-
istok – KAMENITA
VRATA
-
zapad - MESNIČKA
VRATA
-
sjever – NOVA
VRATA (poljska vrata)
-
jug – DVERCE
Kućice
su bile drvene, ulice uske, mračne i blatne. Zato su često izbijali požari i
harale zarazne bolesti. Najljepše građevine bile su crkve. Izvan gradskih
zidina živjeli su seljaci i kmetovi.
Domaća zadaća
1.
Gdje se smjestio stari Zagreb?
2.
Kad se prvi put spominje riječ Zagreb?
3.
Napiši jednu legendu kako je nastalo ime
Zagreb.
4.
Navedi 4 ulaza u stari Zagreb.
5.
Tko je živio na Kaptolu, a tko na Gradecu?
II. Provala Tartara i
nastanak Gradeca
U
13.stoljeću stari je Zagreb zadesila
velika nesreća. Napali su ga Tatari. Porušili su crkvu i krenuli dalje u
potjeru za mađarskim i hrvatskim kraljem Belom IV. Građani su se uspjeli
skloniti u šume Medvednice, a pružili su utočište i zaštitu kralju Beli IV.
koji je bježao pred Tatarima.
TATARI
- okrutni
ratnici, pljačkali su i uništavali sve, ubijali ljude bez milosti
- imali su kratke
noge, široka prsa, plosnata lica, sitne i razmaknute oči
- nosili su
neprobojne oklope od bivolske kože, željezne i kožnate kacige i zavinute mačeve
i strelice
- jahali su na
malim i jakim konjima koji su podnosili glad i napor
- hranili su se
svježim mesom i pili usireno mlijeko
Nakon
odlaska Tatara većina ljudi za novo naselje izabire susjedni brežuljak Gradec (na kojem je danas Gornji grad). Bio
je viši i prostraniji od Kaptola.
Bojeći
se povratka Tatara, kralj Bela IV. dao je građanima 1242. godine ispravu koja se zove ZLATNA BULA (tako nazvana po zlatnom
pečatu).
Građanima
novog naselja kralj je darovao područje od Save do Medvednice. Građani
su se obvezali da će naselje utvrditi zidom.
Izgradnja
bedema, kula, kuća i crkve trajala je 20 godina.
GRADEC JE TAKO
POSTAO SLOBODNI KRALJEVSKI GRAD.
Građani
su svake godine birali suca i gradsku upravu. Župna crkva kraljevskog Gradeca
bila je posvećena zaštitniku grada svetom
Marku.
Nakon
odlaska Tatara svećenici se vraćaju na Kaptol. Tatari su srušili prvu biskupsku
crkvu. Svećenici počinju graditi novu crkvu (današnju katedralu).
Sjeverno
od crkve izgrađeno je naselje Kaptolska ves.
Kaptol
se odvojio od Gradeca drvenom ogradom i jarkom.
Domaća
zadaća
1.
Nacrtaj Tatara
2.
Koje godine je grad dobio Zlatnu bulu i zašto?
3.
Što su svećenici ponovo gradili?
4.
Kako su se odvojili od Gradeca?
III. Sukob Gradeca i Kaptola
Gradec je opasan obrambenim zidovima, kulama i vratima (sjeti se koja su?).
Gradec je postao i razvijao se kao slobodan grad.
Bio je to grad trgovaca i zanatlija.
Na Markovom trgu održavali su se bogati
sajmovi. Tu su seljaci iz bliže i dalje okolice, naročito u sajmene dane
prodavali žitarice, voće, povrće, stoku, perad, ribe i divljač.
Obrtnici (zanatlije) prodavali su svoju robu.
Domaći i strani trgovci dovozili su svoju robu.
Prema kraljevoj dozvoli kanonici (s
Kaptola) su ubirali pristojbe na sajmovima, a nastojali su prigrabiti i neke
posjede Gradeca.
Zbog toga je između Gradeca i Kaptola dolazilo
do sukoba.
Najteži sukob zbio se u 14.stoljeću,
1396.godine.
Na nemile događaje i borbe između nesložnih
susjeda, koje su se vodile na nekadašnjem mostu, podsjeća i ime današnje ulice KRVAVI
MOST.
Gradske kule: Kula Lotrščak i Popov toranj.
Potok Medveščak – granica između Kaptola i Gradeca.
Domaća zadaća
Opiši Gradec.
Koja vrata su štitila Gradec?
Kad se dogodio najžešći sukob Gradeca i
Kaptola?
Zašto se danas ulica zove Krvavi most(a nema
rijeke,ni potoka) ?
Napiši koje gradske kule postoje i danas.
IV. Gradec i Kaptol u 15.
i 16. stoljeću
U
15. stoljeću Gradecu i Kaptolu prijeti
opasnost od Turaka.
Kaptol se tada
utvrđuje kulama i zidinama. Stolna crkva je tada imala samo jedan toranj. Crkvu
i biskupov dvor štitio je obrambeni zid i kule koje su izgrađene početkom
16.stoljeća.
I
na Gradecu se popravljaju zidovi i vrata (koja?), kule (koje?),
produbljuju se zaštitni jarci ispred ulaza u grad.
Na
svu sreću Turci nikada nisu ušli u Zagreb.
1557. godine – Zagreb se smatra glavnim gradom Hrvatske
1573. godine – u blizini Zagreba (u Stubičkom polju –
Hrvatsko zagorje) izbija buna seljaka (kmetova) pod vodstvom Matije Gupca.
Buna se naziva Seljačka buna.
Buna
nije uspjela, a vođa Matija Gubec i njegovi pomoćnici pogubljeni su u
Zagrebu 15.02. 1573.godine (prema legendi na Markovom trgu)
Krajem
16. stoljeća
smanjuje se opasnost od Turaka.
Domaća zadaća
1.
Od koga Gradecu i Kaptolu prijeti opasnost u
15.stoljeću?
2.
Što su građani i svećenstvu učinili da se
obrane?
3.
Što je to seljačka buna i tko ju vodi?
4.
Kako završava seljačka buna?
V. Zbivanja
i promjene u gradu tijekom 17. i 18. stoljeća.
Krajem
16. stoljeća prestaje opasnost od Turaka.
Zbog
toga se povećava broj stanovnika u Zagrebu.
U
17. stoljeću Zagrebu su se dogodile velike nesreće, potresi, požari,
bolesti(kuga) i velika glad.
Popravljaju
se stare crkve, grade palače i javne zgrade.
Grad
postaje središte važnijih zbivanja u Hrvatskoj. U Zagrebu stoluje i ban.
Na
Gradecu i u biskupskom dvoru često zasjeda Hrvatski sabor.
Grad
privlači obrtnike, trgovce, liječnike, umjetnike, plemiće i velikaše.
Isusovci
grade crkvu i samostan. Ubrzo otvaraju prvu gimnaziju i bave se školovanjem
mladeži.
U
18. stoljeću plemići grade palače uz istočni i sjeverozapadni zid Gradeca.
Mnoge palače iz tog doba sačuvane su do danas.
Jak potres 1731.godine ruši ili oštećuje tek sagrađene palače.
V. Zagreb
u 19. stoljeću
Naš
narod u to vrijeme nije bio slobodan. Domovinom Hrvata gospodarili su
tuđinci (Austrijanci i Mađari).
Službeni
jezik je tada u našoj domovini bio njemački i
mađarski.
Crkveni
obred (misa) držao se na latinskom jeziku.
Oko
1830.godine prijeti Hrvatskoj opasnost od mađarizacije. Nije bilo
novina, škola, niti predstava na hrvatskom jeziku. Obrazovanje je bilo dostupno
samo plemićima i svećenstvu.
1835.
godine Antun Mihanović napisao je Lijepu našu (danas himnu RH), a kasnije
ju je Josip Runjanin uglazbio.
Mađarizaciju
i germanizaciju nisu dopustili tadašnji mladi i školovani ljudi predvođeni
Ljudevitom Gajem.
Oni
su uzevši ime ILIRCI počeli
borbu za suvremeni razvitak Hrvatske. To razdoblje nazive se još i HRVATSKI NARODNI PREPOROD.
Domaća
zadaća
1.
Nabroji nekoliko zanata u Zagrebu u 17. i
18.stoljeću.
2.
Koje godine je bio veliki potres?
3.
Tko je Ljudevit Gaj, što je on predvodio i zašto?
VI. Zagreb
u 19.stoljeću
Ilirci
su svojim književnim djelima, slikama, pjesmama, novinarskim člancima,
kazališnim predstavama doprinijeli buđenju
nacionalne svijesti.
Pod
utjecajem preporoditelja osnivaju se kulturne ustanove, izlaze novine na
hrvatskom jeziku (Danica), a u školama se počinje govoriti hrvatski jezik.
I
u samom Zagrebu dolazi do velikih promjena:
- Grad dobiva prvu kazališnu zgradu
- 1835.godine Gaj izdaje
prve novine na hrvatskom jeziku s književnim prilogom (Danica)
- 1840.godine izvedena
je prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku
«Juran i Sofija» – Ivana Kukuljevića
- 1846.godine
hrvatski je jezik proglašen službenim jezikom.
- Te iste godine izvedena je prva hrvatska
opera «Ljubav i zloba» Vatroslava Lisinskog.
- 1848. godine hrvatski
su preporoditelji sazvali posebnu Narodnu skupština kojoj su predložili program
hrvatske narodne politike, a za bana je izabran Josip Jelačić. Sabor ukida feudalizam.
- 1850.godine Gradec i
Kaptol s okolnim naseljima spajaju se u jedinstven grad ZAGREB.
- u godinama koje su slijedile u Zagreb
je stigao prvi vlak, uvedena je plinska rasvjeta, otvoreno je Zagrebačko
sveučilište, uređeno gradsko groblje Mirogoj, proradio je gradski vodovod,
pojavio se konjski tramvaj.
- 1880.godine Zagreb
je zahvatio jak potres.
U
19.stoljeću grad se širi velikom brzinom. Grade se novi trgovi, ruše se
obrambeni zidovi i gradska vrata, uređuju se parkovi i šetališta, otvaraju se
škole i razvije se industrija. Zagreb krajem 19.stoljeća ima oko 60 tisuća
stanovnika.
Domaća
zadaća
1.
Što znači «buđenje nacionalne svijesti»?
2.
Tko su Ilirci?
3.
Navedi nekoliko promjena u Zagrebu u
19.stoljeću.
4.
Koje godine je hrvatski jezik postao službeni?
5.
Od kojih
gradova nastaje Zagreb?
VII. Zagreb u 20. stoljeću
U
20.stoljeću Zagreb se širi i razvija što traje sve do danas.
1910.godine
Zagreb je dobio električni tramvaj.
Početkom
20.stoljeća Hrvatska je još u zajedničkoj državi s Austrijom i Mađarskom. U to
vrijeme Stjepan Radić s bratom Antunom osnovao je Hrvatsku pučku seljačku
stranku koja je tražila da se ujedine sve hrvatske pokrajine i da se prizna
samostalnost Hrvatske.
Sabor
nije poslušao braću Radić.
1914. – 1918. godine – prvi svjetski rat
1939. – 1945. godine – drugi svjetski rat
1945. – 1990. godine Hrvatska u
zajednici drugih južnoslavenskih naroda koja se zvala Jugoslavija
1991. – 1995. godine Domovinski rat
1992.
godine Hrvatska samostalna i priznata
država
Tjiekom
20. stoljeća mnogi su se Hrvati iselili u druge države jer se nisu slagali s
politikom države u kojoj je bila Hrvatska (željeli su demokraciju, mogućnost
vjeroispovijedi, hrvatski jezik kao službeni jezik).
Neki
Hrvati su tražili samostalnost Hrvatske prije 1990.godine i taj pokret poznat
je pod imenom – Hrvatsko proljeće.
1990.godine
u Hrvatskoj su održani prvi višestranački izbori. Te godine vraćen je i
spomenik banu Josipu Jelačiću na glavni trg.
1994.
i 1998.godine Zagreb je posjetio sveti otac
Papa Ivan Pavao II.
Domaća zadaća
1.
Tko je utemeljio Hrvatsku
pučku seljačku stranku?
2.
Od kada do kada traje 1.svjetski rat?
3.
Od kada do kada traje Domovinski rat?
4.
Kako se zvala država u sklopu koje je bila Hrvatska od 1945. do 1990.?
5.
Što su željeli Hrvati koji su vodili pokret Hrvatsko proljeće?
