5.- 9. razred (tjedan 23.- 27.3. 2020.)

Dragi moji učenici, nadam se da ste i vi i vaši bližnji dobro.

Vidjeli ste i čuli u medijima da je naš glavni grad Zagreb ranjen potresom. Stoga ćemo ovaj tjedan nastave posvetiti našem Zagrebu.

Kratka povijest grada Zagreba

(Tekst je podijeljen na 7 cjelina. Pitanja se nalaze na kraju svake cjeline)

I.STARI   ZAGREB

1.Smještaj

Stari je Zagreb bio ondje gdje je danas Gornji grad i Kaptol, smjestio se sjeverno od današnjeg Trga bana Jelačića i Ilice.

Smjestio se na dva brežuljka GRADECU (Griču) i KAPTOLU, a dijelio ih je potok Medveščak.

Na Kaptolu su živjeli svećenici i plemstvo, a na Gradecu građani.

2.Prvo spominjanje

Posljednji hrvatski kralj Petar Svačić poginuo je u borbi protiv Mađara koji su već prije zauzeli sjeverni dio Hrvatske.

Tako je započelo višestoljetno ropstvo i borba Hrvata s tuđincima. Kad je krajem 11. stoljeća ugarski i hrvatski kralj Ladislav prolazio ovim krajevima uz postojeće hrvatsko naselje Lašku Ves osnovao je biskupiju.

Bilo je to 1094. godine.

Ime Zagreb spominje se prvi put u jednoj ispravi 1134.godine.

3.Legenda o imenu Zagreb (ima ih mnogo)

a)  U vrijeme suše ovim krajem je prolazio ban s vojskom. Djevojci koja je stajala pokraj izvora uzviknuo je:“Mandušo, zagrabi!“ Zato je izvor nazvan Manduševac, a mjesto Zagreb.

b)  Ime Zagreb izvodi se iz glagola ZAGREBSTI – što znači uklopiti se.

4.Izgled

Grič i Kaptol bili su opasani zidinama i kulama koje su se djelomično sačuvale i do danas.

Grič ili Gradec imao je 4 ulaza u grad :

-       istok – KAMENITA VRATA

-       zapad - MESNIČKA VRATA

-       sjever – NOVA VRATA (poljska vrata)

-       jug – DVERCE

Kućice su bile drvene, ulice uske, mračne i blatne. Zato su često izbijali požari i harale zarazne bolesti. Najljepše građevine bile su crkve. Izvan gradskih zidina živjeli su seljaci i kmetovi.

Domaća zadaća

1.   Gdje se smjestio stari Zagreb?

2.   Kad se prvi put spominje riječ Zagreb?

3.   Napiši jednu legendu kako je nastalo ime Zagreb.

4.   Navedi 4 ulaza u stari Zagreb.

5.   Tko je živio na Kaptolu, a tko na Gradecu?

II. Provala Tartara i nastanak Gradeca

U 13.stoljeću stari je Zagreb zadesila velika nesreća. Napali su ga Tatari. Porušili su crkvu i krenuli dalje u potjeru za mađarskim i hrvatskim kraljem Belom IV. Građani su se uspjeli skloniti u šume Medvednice, a pružili su utočište i zaštitu kralju Beli IV. koji je bježao pred Tatarima.

TATARI

-       okrutni ratnici, pljačkali su i uništavali sve, ubijali ljude bez milosti

-       imali su kratke noge, široka prsa, plosnata lica, sitne i razmaknute oči

-       nosili su neprobojne oklope od bivolske kože, željezne i kožnate kacige i zavinute mačeve i strelice

-       jahali su na malim i jakim konjima koji su podnosili glad i napor

-       hranili su se svježim mesom i pili usireno mlijeko

Nakon odlaska Tatara većina ljudi za novo naselje izabire susjedni brežuljak Gradec (na kojem je danas Gornji grad). Bio je viši i prostraniji od Kaptola.

Bojeći se povratka Tatara, kralj Bela IV. dao je građanima 1242. godine ispravu koja se zove ZLATNA BULA (tako nazvana po zlatnom pečatu).

Građanima novog naselja kralj je darovao područje od Save do Medvednice. Građani su se obvezali da će naselje utvrditi zidom.

Izgradnja bedema, kula, kuća i crkve trajala je 20 godina.

GRADEC   JE   TAKO    POSTAO   SLOBODNI    KRALJEVSKI    GRAD.

Građani su svake godine birali suca i gradsku upravu. Župna crkva kraljevskog Gradeca bila je posvećena zaštitniku grada svetom  Marku.

Nakon odlaska Tatara svećenici se vraćaju na Kaptol. Tatari su srušili prvu biskupsku crkvu. Svećenici počinju graditi novu crkvu (današnju katedralu).

Sjeverno od crkve izgrađeno je naselje Kaptolska ves.

Kaptol se odvojio od Gradeca drvenom ogradom i jarkom.

Domaća zadaća

1.   Nacrtaj Tatara             

2.   Koje godine je grad dobio Zlatnu bulu i zašto?

3.   Što su svećenici ponovo gradili?         

4.   Kako su se odvojili od Gradeca?

 III. Sukob Gradeca i Kaptola

Gradec je opasan obrambenim zidovima, kulama i vratima (sjeti se koja su?).

Gradec je postao i razvijao se kao slobodan grad.

Bio je to grad trgovaca i zanatlija.

Na Markovom trgu održavali su se bogati sajmovi. Tu su seljaci iz bliže i dalje okolice, naročito u sajmene dane prodavali žitarice, voće, povrće, stoku, perad, ribe i divljač.

Obrtnici (zanatlije) prodavali su svoju robu.

Domaći i strani trgovci dovozili su svoju robu.

Prema kraljevoj dozvoli kanonici (s Kaptola) su ubirali pristojbe na sajmovima, a nastojali su prigrabiti i neke posjede Gradeca.

Zbog toga je između Gradeca i Kaptola dolazilo do sukoba.

Najteži sukob zbio se u 14.stoljeću, 1396.godine.

Na nemile događaje i borbe između nesložnih susjeda, koje su se vodile na nekadašnjem mostu, podsjeća i ime današnje ulice KRVAVI MOST.

Gradske kule: Kula Lotrščak i Popov toranj.

Potok Medveščak – granica između Kaptola i Gradeca.

Domaća zadaća

Opiši Gradec.

Koja vrata su štitila Gradec?

Kad se dogodio najžešći sukob Gradeca i Kaptola?

Zašto se danas ulica zove Krvavi most(a nema rijeke,ni potoka) ?

Napiši koje gradske kule postoje i danas.

 IV. Gradec i Kaptol u 15. i 16. stoljeću

U 15. stoljeću Gradecu i Kaptolu prijeti opasnost od Turaka.

Kaptol se tada utvrđuje kulama i zidinama. Stolna crkva je tada imala samo jedan toranj. Crkvu i biskupov dvor štitio je obrambeni zid i kule koje su izgrađene početkom 16.stoljeća.

I na Gradecu se popravljaju zidovi i vrata (koja?), kule (koje?), produbljuju se zaštitni jarci ispred ulaza u grad.

Na svu sreću Turci nikada nisu ušli u Zagreb.

1557. godine – Zagreb se smatra glavnim gradom Hrvatske

1573. godine – u blizini Zagreba (u Stubičkom polju – Hrvatsko zagorje) izbija buna seljaka (kmetova) pod vodstvom Matije Gupca.

Buna se naziva Seljačka buna.

Buna nije uspjela, a vođa Matija Gubec i njegovi pomoćnici pogubljeni su u Zagrebu 15.02. 1573.godine (prema legendi na Markovom trgu)

Krajem 16. stoljeća smanjuje se opasnost od Turaka.

Domaća zadaća

1.   Od koga Gradecu i Kaptolu prijeti opasnost u 15.stoljeću?

2.   Što su građani i svećenstvu učinili da se obrane?

3.   Što je to seljačka buna i tko ju vodi?

4.   Kako završava seljačka buna?

 

V. Zbivanja i promjene u gradu tijekom 17. i 18. stoljeća.

Krajem 16. stoljeća prestaje opasnost od Turaka.

Zbog toga se povećava broj stanovnika u Zagrebu.

U 17. stoljeću Zagrebu su se dogodile velike nesreće, potresi, požari, bolesti(kuga) i velika glad.

Popravljaju se stare crkve, grade palače i javne zgrade.

Grad postaje središte važnijih zbivanja u Hrvatskoj. U Zagrebu stoluje i ban.

Na Gradecu i u biskupskom dvoru često zasjeda Hrvatski sabor.

Grad privlači obrtnike, trgovce, liječnike, umjetnike, plemiće i velikaše.

Isusovci grade crkvu i samostan. Ubrzo otvaraju prvu gimnaziju i bave se školovanjem mladeži.

U 18. stoljeću plemići grade palače uz istočni i sjeverozapadni zid Gradeca. Mnoge palače iz tog doba sačuvane su do danas.

Jak potres 1731.godine ruši ili oštećuje tek sagrađene palače.

V. Zagreb u 19. stoljeću 

Naš narod u to vrijeme nije bio slobodan. Domovinom Hrvata gospodarili su tuđinci (Austrijanci i Mađari).

Službeni jezik je tada u našoj domovini bio njemački i mađarski.

Crkveni obred (misa) držao se na latinskom jeziku.

Oko 1830.godine prijeti Hrvatskoj opasnost od mađarizacije. Nije bilo novina, škola, niti predstava na hrvatskom jeziku. Obrazovanje je bilo dostupno samo plemićima i svećenstvu.

1835. godine  Antun Mihanović napisao je Lijepu našu (danas himnu RH), a kasnije ju je Josip Runjanin uglazbio.

Mađarizaciju i germanizaciju nisu dopustili tadašnji mladi i školovani ljudi predvođeni Ljudevitom Gajem.

Oni su uzevši ime ILIRCI počeli borbu za suvremeni razvitak Hrvatske. To razdoblje nazive se još i  HRVATSKI NARODNI PREPOROD.

Domaća zadaća

1. Nabroji nekoliko zanata u Zagrebu u 17. i     

    18.stoljeću.

2. Koje godine je bio veliki potres?

3. Tko je Ljudevit Gaj, što je on predvodio i zašto?

 

VI. Zagreb u 19.stoljeću 

Ilirci su svojim književnim djelima, slikama, pjesmama, novinarskim člancima, kazališnim predstavama doprinijeli buđenju nacionalne svijesti.

Pod utjecajem preporoditelja osnivaju se kulturne ustanove, izlaze novine na hrvatskom jeziku (Danica), a u školama se počinje govoriti hrvatski jezik.

I u samom Zagrebu dolazi do velikih promjena:

- Grad dobiva prvu kazališnu zgradu

- 1835.godine Gaj izdaje prve novine na hrvatskom jeziku s književnim prilogom (Danica)

- 1840.godine izvedena je prva kazališna predstava na hrvatskom jeziku  «Juran i Sofija» – Ivana Kukuljevića

- 1846.godine hrvatski je jezik proglašen službenim jezikom.

   - Te iste godine izvedena je prva hrvatska opera «Ljubav i zloba» Vatroslava  Lisinskog.

- 1848. godine hrvatski su preporoditelji sazvali posebnu Narodnu skupština kojoj su predložili program hrvatske narodne politike, a za bana je izabran Josip Jelačić. Sabor ukida feudalizam.

- 1850.godine Gradec i Kaptol s okolnim naseljima spajaju se u jedinstven grad ZAGREB.

- u godinama koje su slijedile u Zagreb je stigao prvi vlak, uvedena je plinska rasvjeta, otvoreno je Zagrebačko sveučilište, uređeno gradsko groblje Mirogoj, proradio je gradski vodovod, pojavio se konjski tramvaj.

- 1880.godine Zagreb je zahvatio jak potres.

U 19.stoljeću grad se širi velikom brzinom. Grade se novi trgovi, ruše se obrambeni zidovi i gradska vrata, uređuju se parkovi i šetališta, otvaraju se škole i razvije se industrija. Zagreb krajem 19.stoljeća ima oko 60 tisuća stanovnika.

Domaća zadaća

1.   Što znači «buđenje nacionalne svijesti»?

2.   Tko su Ilirci?

3.   Navedi nekoliko promjena u Zagrebu u 19.stoljeću.

4.   Koje godine je hrvatski jezik postao službeni?

5.   Od kojih  gradova nastaje Zagreb?

VII. Zagreb  u 20. stoljeću

U 20.stoljeću Zagreb se širi i razvija što traje sve do danas.

1910.godine Zagreb je dobio električni tramvaj.

Početkom 20.stoljeća Hrvatska je još u zajedničkoj državi s Austrijom i Mađarskom. U to vrijeme Stjepan Radić s bratom Antunom osnovao je Hrvatsku pučku seljačku stranku koja je tražila da se ujedine sve hrvatske pokrajine i da se prizna samostalnost Hrvatske.

Sabor nije poslušao braću Radić.

1914. – 1918. godine – prvi svjetski rat

1939. – 1945. godine – drugi svjetski rat

1945. – 1990. godine Hrvatska u zajednici drugih južnoslavenskih naroda koja se zvala Jugoslavija

1991. – 1995. godine Domovinski rat

1992. godine  Hrvatska samostalna i priznata država

Tjiekom 20. stoljeća mnogi su se Hrvati iselili u druge države jer se nisu slagali s politikom države u kojoj je bila Hrvatska (željeli su demokraciju, mogućnost vjeroispovijedi, hrvatski jezik kao službeni jezik).

Neki Hrvati su tražili samostalnost Hrvatske prije 1990.godine i taj pokret poznat je pod imenom – Hrvatsko proljeće.

1990.godine u Hrvatskoj su održani prvi višestranački izbori. Te godine vraćen je i spomenik banu Josipu Jelačiću na glavni trg.

1994. i 1998.godine Zagreb je posjetio sveti otac Papa Ivan Pavao II.

Domaća zadaća

1. Tko je utemeljio Hrvatsku pučku seljačku stranku?

2. Od kada do kada traje 1.svjetski rat?

3. Od kada do kada traje Domovinski rat?

4. Kako se zvala država u sklopu koje je bila Hrvatska od 1945. do 1990.?

5. Što su željeli Hrvati koji su vodili pokret Hrvatsko proljeće?